Gdje je greška kod kredita u švicarskim francima

Dana 13.1 švicarska narodna banka (SNB – Swiss National Bank) smanjila je kamatne stope na švicarski franak, što je izazvalo rijetko viđenu paniku na tržištu.
Pad kamatnih stopa je izazvao rast švicarskog franka prema svim valutama. Istodobno, dionice najvećih švicarskih kompanija su strmoglavo pale.

">http://statistika.hr}

 

Tromjesečni Libor CHF je u kratkom vremenu pao s dnevne vrijednosti od -0,11 (8.1.2015) na -0,806 (dana 22.1.2015).
Kada se govori o švicarskoj kamatnoj stopi obično misli na SNB ciljani raspon za tromjesečnu vrijednost LIBOR-a za CHF. Ova bazna kamatna stopa također se naziva referentnom kamatnom stopom te se koristi od strane švicarske središnje banke za regulaciju tržišta novca. Švicarska središnja banka određuje ciljani donji i gornji limit i cilj u tom rasponu. Donja i gornja granica obično se razlikuje za 1 postotni bod, a cilj je pozicioniranje u sredini raspona. Švicarska središnja banka na taj način koristiti svoju monetarnu politiku kako bi utjecati na kamatne stope za proizvode, kao što su krediti, štednja i hipotekarni krediti.

Istovremano je tečaj narastao za 22,4% tj s 0,833 CHF za Euro na 1,020 za Euro.
Krivulje kretanja tečaja švicarskog franka i kamatne stope LIBOR CHF korelirane su s koeficijentom od 0,95 što znači da svaka promjena kretanja kamatne stope prema gore, spušta vrijednost valute i obratno.
Istovremeno je tečaj kune pao u odnosu na „švicarac" u istom omjeru kao i Euro.

Problem s kreditima
Osnovni problem s kreditima u švicarskom franku su dvostruka mjerila u određivanju anuiteta. U Hrvatskoj, banke su dijelile kredite u vremenu kad je švicarski franak bio na povijesno niskoj razini, a i kamate su za to vrijeme bile prihvatljive.
U slučaju, kad bi švicarac počeo gubiti na vrijednosti, banka bi jednostavno podigla kamate radi zadržanja dobiti. Tu ništa nije sporno.
Banke su znale da je franak volatilan i da je stanje umjetno. Situacija koja je uslijedila pokazala se povoljna za banke.
U trenutku kad franak počinje rasti vrijednost kune počinje padati. Kad vrijednost kune pada rastu kamatne stope jer u svakom ugovoru stoji klauzula o promijenjivosti kamatne stope. Na ovaj način anuitet raste po dva kriterija, vrijednosti franka kojeg određuje SNB i po vrijednosti kamata vezanim za kunu. U najboljem slučaju kamata ostaje ista.

Hrvatska narodna banka nije adekvatno regulirala tržište kredita.
Zadatak HNB-a kao regulatora financijskog tržišta je održanje stabilnosti sustava. Tu spada kontrola svih vrsta rizika, kreditnih, operativnih, likvidnosnih i u ovom slučaju tržišnih u koje spadaju valutni i kamatni rizici.
Greška u samom financijskom proizvodu (koji na ovaj način nebi ni trebao biti na tržištu) je manjak upravljačkog mehanizma u slučaju oscilacija valute. Kada bi franak narastao na 15 ili 20 kuna, udio neplatiša bi narastao preko granica koje banka može podnijeti. Većina zajmoprimaca bi jednostavno prestala vraćati kredite, bankama bi narasle rezervacije za loše kredite, onda bi nestalo kapitala. Neke bi banke trebalo zatvoriti. Nastala bi nova financijska kriza jer bi se izgubilo povjerenje u sustav. Nitko više nebi nikoga kreditirao (Ako druge banke ne ispunjavaju obaveze, zašto bi banka vjerovala pojedincu?).
SNB vlastitu valutu kontrolira kontrolom kamatnih stopa. Za razliku od SNB-a, HNB nema mehanizam kontrole švicarskog franka. Zato je cijeli sustav izložen valutnom riziku.
Radi manjka regulative životno je ugroženo šezdeset tisuća građana Hrvatske. Tečaj švicarskog franka divlja, kamate rastu, a istovremeno je cijena nekretnina pala.
Hrvatska vlada je umjesto HNB-a povukla prilično logičan potez, zamrznuvši tečaj kune i švicarca. Ovo je trenutno naštetilo reputaciji HNB-a jer Vlada RH ne bi trebala odlučivati o stvarima iz domene financijskog regulatora. HNB je regulator financijkog sustava što praktično znači da im je zadatak kontrolirati stabilnost tržišta tj. omogućiti bankarima ležerno poslovanje i godišnje bonuse, s druge strane kontrolirati prevelike apetite uprava banaka za zaradom i adekvatnu kapitaliziranost kreditnih institucija.
Gospodin Željko Rohatinski proglašen je najboljim svjetskim guvernerom centralne banke 2008. godine, kad je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja koja nije morala iz proračuna pomagati posrnulim bankama (tzv. bailout). HNB je u godinama prije krize ograničio rast aktive banaka i držao stopu adekvatnosti kapitala iznad svjetskih pragova što se pokazlo dobrim.
Ipak, počela je 2015. godina. Rizici tržišta su drugačiji i potrebno je kontrolirati sve parametre rizika. Odluka Vlade RH vatrogasna je mjera na području djelovanja HNB-a.
Očito je da su i toj instituciji potrebni zaokreti ili jednostavno veći angažman stručnih ljudi.

Izvor podataka:snb.ch

STATISTIKA HR-logo 50